( kliknite na naslov za vezu na blog )

Slatko, slano, kiselo i gorko četiri su osnovna okusa koja osjećamo pomoću specijaliziranih okusnih receptora na jeziku, no sigurno niste znali da postoji i peti okus - umami, kojeg prema popularnom filmu nazivaju petim elementom okusa. 

Umami je japanska riječ i potječe od zen riječi koja označava jedinstvo sa svemirom ili duboku povezanost s hranom koju jedemo. Teško ga je opisati, mi bi smo to stavili u kategoriju ukusno, sočno, slasno....
Cjelina uravnoteženih okusa koji zajedno daju mnogo više od pojedinačnih sastojaka to bi nekako otprilike bio umami.

Jedna mala riječ a toliko mnogo vrijednosti u njoj.

Za više informacija kliknite na naslov

Grejp je kao i nar još jedan od onih plodova koji se odlično slažu sa salatama i mnogim drugim jelima no zbog suviše kompliciranog čišćenja najčešće ih izostavljamo iz svojih svakodnevnih prehrambenih rituala.

Vjerujem da se složete samnom.
No nije baš tako, ako znate kako :))

Kliknite na naslov i pogledajte kako jednostavno očistiti grejp i ubaciti ga u svakodnevnu prehranu. Trebate samo jedan dobro naoštren nož.

Ako volite nar a rijetko ga jedete zbog njegovog ubitačnog prskanja prilikom čišćenja evo jednostavnog načina kako to spriječiti: uronite nar u zdjelu hladne vode, očistite ispod vode a zatim procijedite.

Jednostavno, zar ne?

Kliknite na naslov i pronađite nekoliko ideja za konzumiranje nara

Bamija ili okra jednogodišnja je biljka i jedna je od onih u nas relativno malo poznatih i definitivno suviše malo korištenih prehrambenih namirnica koje nam svojim svojim svojstvima i okusom mogu obogatiti obrok.

Zovu je 'lady fingers' zbog njenog tankog elegantnog izgleda. Bogata je antioksidansima, prehrambenim vlaknima, vitaminom C, folnom kiselinom, magnezijem, kalcijem i vitaminom A. Regulira razinu šećera u krvi, pomaže rad jetre, korisna je kod lječenja astme, kronične iscrpljenosti i redukcijskih dijeta a tvrde i da ima afrodizijačka svojstva. Priznaju je kao diuretik.

Od sjemenki se dobiva zeleno-žuto jestivo ulje ugodnog okusa i mirisa, bogato nezasićenim masnim kiselinama a studije su pokazale da je pogodno za korištenje kao biogorivo. 

Bamija sadrži 0,8g na 100g oksalne kiseline potrebne za pravilno funkcioniranje peristaltike tijela, stoga nutricionisti savjetuju prehranu bogatu tom kiselinom. Ona je za naš organizam toliko važna da bi svakog dana trebalo piti sokove od svježeg povrća koje tu kiselinu sadrži. Najviše je ima u špinatu, zelenom kupusu, kelju...no i mala će bamija zasigurno na adekvatan način dati svoj doprinos.

Prilikom rezanja bamija ispušta mnogo sluzi. Da bi se tome doskočilo potrebno ju je pustiti da se nakon pranja na papirnatom ručniku potpuno osuši. Obavezno soliti nakon kuhanja.

Stavlja se u juhe, variva i umake ili priprema kao samostalan prilog na mnogo egzotičnih načina. Lišće se jede sirovo na salatu a sjeme prži i melje te služi kao nadomjestak za kavu.

Uzgaja se po vrtovima no u posljednje vrijeme može se kupiti i sjeme i svježi plod iz nekoliko OPG-a

Preporuka: svakako probati!

Da li vam je poznato da 80 % biomase na našem planetu pripada algama? Da nije njih koje razgrađuju ugljični dioksid, ne bi se mogao razvijati život na Zemlji, a bez njihova bi se postojanja povećao i efekt staklenika.

Ako mislite da do sada nikada niste jeli alge, vjerojatno griješite jer se one koriste u industriji hrane kao dodatak mnogim proizvodima.

Morske alge bogatije su mineralima od bilo koje druge vrste namirnica kao i vitaminom C, tiaminom, riboflavinom, niacinom, beta-karotenom ali i bjelančevinama i vlaknima, a sadrže malo masnoća. One su snažni čistač organizma. Mnoga su istraživanja pokazala da čiste naše tijelo čak i od radioaktivnih zračenja. U tradicionalnoj kineskoj medicini alge su bile korištene za smanjenje oteklina, tumora i tjelesne težine.

Jedna od najpoznatijih i vrlo važnih algi za zdravlje je Spirulina, jednostanična modrozelena alga koja se koristi još od vremena Azteka i bogat je izvor proteina, vitamina, aminokiselina, minerala i drugih nutrijenata. Mogu je konzumirati i trudnice i djeca. Istraživanja pokazuju da ubrzava metabolizam, smanjuje osjećaj gladi, štiti gušteraču i stnice koje proizvode inzulin čime stabilizira šećer u krvi te pomaže kod dijabetesa.

HRANJIVA VRIJEDNOST SPIRULINE

• 3900 puta više beta karotena u usporedbi s mrkvom
• oko 2300 posto više organskog lako probabljivog željeza u odnosu na špinat
• esencijalna gama linolinska kiselina - važna za pravilno funkcioniranje imunosnog sustava

Prema drevnom mitu maline su bile bijele sve dok se nimfa Ida nije ubola u prst dok je skupljala bobice za dijete Jupitera. Krv iz prsta obojila ih je u tamnocrvenu boju i iz toga je nastalo njihovo botaničko ime Rubus idaeus (lat. Rubus znači "crveno", Idaeus "pripada Idi"). Postoje još od predhistorijskih vremena, no kultivirane su tek prije nekoliko stotina godina. 

Sezona im je kratka, od lipnja do listopada i najbolje su za konzumaciju sirove. 

Poput drugog bobičastog voća, prepune su prehrambenih vlakana. Osim što su hranjive i ukusne, sadrže samo 60 kalorija na 1 šalicu svježih malina.

Svježe i zrele maline mogu trajati do 3 dana ako se pravilno čuvaju u hladnjaku, što znači da prije nego ih stavimo u hladnjak, odstranimo sve pljesnjive ili oštećene i neoprane ih prekrijemo papirnatim ubrusom, a zatim plastičnom folijom.

Za bolji san poslužit će prirodni sok od višanja, a pije li se svaki dan smanjit će probleme s nesanicom.

Antioksidansi u višnjama povezuju se s manjim razinama nitričnog oksida, kemijskim spojem koji uzrokuje osteoartritis i reumatoidni artritis. Studija Sveučilišta u Bostonu je utvrdila da svakodnevno jedenje višanja, pijenje soka ili uzimanje ekstrakta višnje za 35 posto umanjuje rizik od napadaja gihta.

Višnje blokiraju djelovanje C-reaktivnog proteina, zaduženog za nastanak upala u organizmu.

Antioksidans antocijanin iz višanja, koji im daje intenzivnu crvenu boju, povećava proizvodnju inzulina i za do 50 posto, pa je prirodan način snižavanja razina šećera u krvi. To je osobito korisno za ljude s dijabetesom, koji bez straha mogu jesti velike količine ovog supervoća, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Michigan.

Višnje mogu djelovati kao farmaceutski lijekovi za snižavanje razine kolesterola, osobito kod pacijenata s povišenim srčanim tlakom.

Višnje su odličan izvor antocijanina koji pospješuje rad mozga i sposobnosti pamćenja. Vrlo su dobar izbor za međuobrok u popodnevnim satima jer stimuliraju motoričke funkcije, kažu znanstvenici sa Sveučilišta Boston.

Quinoa  je jedna od najstarijih žitarica na svijetu, koju je još prije 5000 godina narod Inka uzgajao na proplancima Južne Amerike.

Legende kažu kako je kralj tog drevnog naroda svake godine posijao prvo sjeme quinoe, budući da je upravo ta žitarica bila osnovna namirnica kojom se njegov narod prehranjivao. Nazivali su je Majka Žitarica.

U to davno vrijeme nije bilo potrebno znanstveno je analizirati kako bi se utvrdila njena vrijednost. Inkama je bilo sasvim jasno koliko je quinoa vrijedna, budući da su i sami bili dokaz njenog povoljnog utjecaja na zdravlje tokom više generacija.

Quinoa ima 13.1g/100g proteina , a po količini aminokiselina može se mjeriti sa sojom. Sadrži  visoku razinu  kalcija, željela, vlakana,B vitamina, E vitamina i fosfora. Nema glutena.

Zrno quinoe je prirodno presvučeno tankim slojem saponina koji ga štiti od jakog vjetra, žarkog sunca, hladnih noći i ostalih teških uvjeta u kojima raste. Saponin se uklanja  prije pakiranja ali ga neznatna količina ostane,  stoga je quinou prije kuhanja potrebno isprati kako se ne bi pokvario okus jela. Unatoč tomu quinoa će zadržati svoju specifičnu blagu gorčinu.

Zeleno povrće poput kovrčavog kelja, kupusa, raštike i brokule, uz neko povrće koje nije zeleno, kao što su cvjetača i repa, svrstava se u porodicu krstašica, odnosno krucifera. Sve povrće sadrži zaštitne mikronutrijente i fitokemikalije, ali krstašice posjeduju jedinstven kemijski sastav: sadrže sumporne spojeve koji su odgovorni za njihov rezak ili gorak okus. Kad se njihove stanične stijenke rastrgaju uslijed usitnjavanja ili rezanja, događa se kemijska reakcija pretvaranja sumpornih spojeva u izotiocijanate (ITC) - spojeve sa dokazanim i snažnim učinkom jačanja imuniteta i suzbijanja pojave raka.

• Krstašice su dvostruko moćnije od druge biljne hrane. U populacijskim istraživanjima 20 % povećanje unosa biljne hrane u pravilu odgovara 20% smanjenju stope raka, ali 20% povećanje unosa krstašica odgovara 40% smanjenju stope raka.
• Dvadeset i osam porcija povrća tjedno smanjuje rizik od raka prostate za 33% ali samo tri porcije krstašica tjedno smanjuje rizik raka prostate za 41%.
• Jedna ili više porcija kupusa tjedno smanjuje incidenciju raka gušterače za 38%.

Stoga, nemojte previše razmišljati. Navalite na krstašice!

POVRĆE IZ PORODICE KRSTAŠICA:

brokula, crveni kupus, cvjetača, hren, kelj pupčar, koraba, kovrčavi kelj, kupus, lišće gorušice, lišće repe, potočarka, raštika, rikola, rotkve 

Za spravljanje dobre salate potreban je dar vrsnog diplomata - treba točno znati koliko je ulja potrebno doliti uz ocat.